Međunarodna Organizacija za Migracije

172

Zemalja članica (http://www.iom.int/cms/en/sites/iom/home/about-iom-1/members-and-observers/governments/member-states.html )

Međunarodna Organizacije za Migracije (IOM), u početku poznata kao provizorni Međuvladin Komitet za Kretanje Migranata iz Evrope, formiran je godine 1951 zbog velikog broja osoba koje su napustile Istočnu Evropu nakon Drugog svetskog rata. Njena uloga je bila da pomogne evropskim vladama da odrede zemlje za ponovno naseljavanje otprilike 11 miliona evakuisanih osoba posle rata i zapravo, pedesetih godina bio je organizovan prevoz za otprilike milion osoba. Osnovana kao logistička agencija, Organizacija je proširila svoj domet i postala vodeća međunarodna agencija koja radi sa vladama i građanskim društvom kako bi unapredila poimanje migracija, da podstakne socijalni i ekonomski razvoj putem migracije i da podrži dostojanstvo i dobrobit migranata.

Kao agencija za migraciju IOM  je postala odredište žestoke globalne rasprave o društvenim, ekonomskim i političkim implikacijama vezanim za migracije u dvadeset prvom veku.

IOM i trgovina ljudima

Prema  IOM-u  trgovina ljudima mora da se rešava u jednom širem kontekstu odnosno u onom kako upravljati migracijom. Njen široki spektar aktivnosti u ovoj oblasti sprovodi se u saradnji sa državnim institucijama, nevladinim i međunarodnim organizacijama. Ovaj pristup zasniva se na tri principa koji regulišu sve aktivnosti IOM-a protiv trgovine ljudima.

  • Poštovanje ljudskih prava
  • Fizičko, mentalno i socijalno blagostanje pojedinca i njegove zajednice,
  • Podrška kroz izgradnju institucionalnih i vladinih kapaciteta i građanskog društva.

IOM vrši istraživanja, kako kvalitativna tako i kvantitativna da bi dobila bitne informacije sa ciljem da poboljša svoju, ali i svih ostalih, borbu protiv trgovine ljudima. Specifična područja intervencije su uključile rute trgovine ljudima i namere, uzroke i posledice trgovine ljudima, kako u odnosu na eksploatisanu osobu tako i na društvo, kao i na strukture, motivacije i način delovanja organizovanih kriminalističkih grupa. Obično je veći deo ovog posla ostvaren na nacionalnom nivou ali IOM uvek sakuplja i analizira podatke o trgovini ljudima  sa regionalne perspektive da bi u većoj meri podržala saradnju između država u borbi protiv prekogranične trgovine ljudima.

Globalni rezutati koje bi IOM hteo da postigne:

  • Pružiti zaštitu i ojačati žene, muškarace, devojčice i dečake kojima se trguje,
  • Poboljšati saznanje i razumevanje problema,
  • Ostvariti pravdu za osobe koje su žrtve trgovine ljudima.

IOM  radi na borbi protiv trgovine ljudima od 1994. U ovom periodu ostvario je više od 800 projekata u preko 100 zemalja i pomogao je oko 20.000 žrtava trgovine ljudima. Njegovi primarni ciljevi su sprečavanje trgovine ljudima i zaštita žrtava trgovine, nudeći im mogućnost sigurne i prihvatljive reintegracije i/ili povratak  u zemlju porekla.

IOM sprovodi informativne kampanje kako u zemljama porekla tako i u zemljama destinacije da bi obrazovao javnost na temu trgovine ljudima, da podstakne osobe da prijave sumnjive slučajeve i da ugroženom stanovništvu pruže neophodne informacije  kako bi se bolje zaštitilo od taktika regrutovanja od strane trgovaca ljudima.

IOM, u saradnji sa svojim partnerima pruža direktnu pomoć žrtvama trgovine ljudima. To obuhvata smeštaj na sigurnim mestima, medicinsku i psihološku pomoć, razvoj sposobnosti i stručnu obuku, pomoć pri reintegraciji, i mogućnosti za dobrovoljni, siguran i dostojanstven povratak u zemlju porekla, ili preseljenje u treće zemlje kod ekstremnih slučajeva.

IOM  procenjuje da se jedna trećina ljudi kojima se trguje sastoji od maloletnika i stoga pristupa politici koja nudi specijalnu zaštitu ovoj najugroženijoj grupi. Sve aktivnosti protiv trgovine ljudima  IOM je razvio i sproveo u okviru usmerenom na dobrobit žrtve trgovine ljudima.

IOM uviđa da je svaka žrtva jedinstvena i zahteva prilagođenu pomoć. Na isti način , priroda trgovine ljudima se razlikuje od zone do zone i u neprestanoj je evoluciji, što zahteva stalne izmene odgovora.

IOM je napravio Priručnik za direktnu pomoć žrtvama trgovine ljudima koji nema nameru stvaranja jedinstvene metodologije za pružanje pomoći žrtvama trgovine ljudima. Bolje rečeno namerava da ponudi sugestije i pokazatelje koji se zasnivaju na dugogodišnjem iskustvu. Ovaj priručnik daje smernice i savete za efikasno ostvarivanje kompletnog raspona usluga u cilju pomoći žrtvama trgovine ljudima, od početnog kontakta do projekcije za socijalnu reintegraciju zainteresovanih osoba.

Konačno, za više od jedne decenije IOM je razvio i održao standardizovani instrument upravljanja podacima  o borbi protiv trgovine ljudima, Obrazac borbre protiv trgovine ljudima (CTM) koji je najveća svetska baza podataka sa glavnim podacima o žrtvama trgovine ljudima. CTM olakšava upravljanje svim procesima direktne pomoći, kretanja i reintegraciju putem centralnog upravljanja sistemom.  Zauzvrat, baza podataka jača mogućnost za istraživanje i razumevanje uzroka, procesa, tendencija i posledica trgovine ljudima.

Menu